Hopp til innholdet

Kako je nastala Karađorđeva šnicla

Denne artikkelen er ikke oversatt til språket ditt ennå, så den vises slik den ble skrevet.

Malo ko zna da ova dika i ponos srpske nacionalne kuhinje nije tzv. „narodno jelo“ i da je njegov autor itekako poznat…

Malo ko zna da ova dika i ponos srpske nacionalne kuhinje nije tzv. „narodno jelo“ i da je njegov autor itekako poznat…

Naime, izvesni Mića Stojanovic iz Čestine kod Gruže, jedan od najvećih kuvara koje je Srbija ikada imala, je bio toliko dobar u svom poslu da je već u svojim ranim dvadesetim godinama postao šef kuhinje poznatog i priznatog beogradskog restorana - „Golf“. I radio je on tu neko vreme, bez ikakvih većih problema, sve dok jednom prilikom, davne 1959, put do ovog restorana nisu pronašli i neki istaknuti posetioci iz Rusije…

I umesto da, kao što je i red kad se nađeš u Srbiji, naruče pasulj, sarmu, kupus ili podvarak, oni izraziše želju da glad utole „Kijevskim kotletom“. Nije da Mića, glavni junak ove naše priče, nije umeo da napravi „Kijevski kotlet“ (nije to neka mudrost, pravićemo ga i mi jednom pa ćete videti), nego nije imao dovoljno piletine koja je glavni sastojak tog specijaliteta. Da bi se izvukao iz ovog „neobranog grožđa“, a i da bi, pri tom, sačuvao dobru reputaciju i sebi i restoranu u kojem je radio, rešio je da im, umesto naručenog jela, od sastojaka kojima raspolaže, napravi nešto ukusno, interesantno i nikada ranije viđeno.

Izvršivši određene modifikacije traženog kotleta (zamenio je vrstu mesa i punjenje, a zadržao pohovanje), dobijena je ukusna šnicla vrlo zanimljivog oblika. Međutim, Mića i dalje nije bio zadovoljan rezultatom pa ju je zbog toga još prelio tartar sosom i ukrasio komadima limuna i paradajza složenih tako da su neodoljivo podsećali na orden Karađorđeva zvezda. Eto, sad je jasno i poreklo imena.

Što se onog drugog, narodnog, imena tiče, verujem da tu nema mnogo šta da se objašnjava. Asocijacija je, složićete se, savršeno jasna...

Gordana Milinković

Kommentarer

Mateja Stojanovic

Medaljoni Anjeli bolji od Karadj

Dobra je Karadjroedjeva i jednistvena, ali bolji specijalitet kuvara Mice Stojanovića su medaljoni "Djani Anjeli" posvećeni sporazumu Tita i Fijata kojim je zaočeta proizvodnja zastave 101 u Jugoslavije. To je jelo koje spaja italijanske i srepske ukuse i mirise. Pravi se od telećihi medaljona i sosa koji podseća na talijanski "buzara", ali je u orginalu srpski (na bazi paradaiza, belog vina, luka i konjaka). Nešto slično je koristio u kompoziciji jela "Mišarski medaljoni", ali to je verzija jačeg ukusa i mirisa. Bon appetit

Gjest

to nije karadjordjeva vec : DEVOJACKI SAN 😉

Tome

Nije original

Originalna Karadzordzeva snicla je samo sa kajmakom.

kiza

nesto novo

Samo jos mi kazite da Karadjordjeva snicla nije srpski brend.Pozdrav svima iz Beograda!!!!!!! 🙂

slobodan

ja imam za maturski rad karadjordjevu sniclu!i moram swe fino opsirno napisati !pa dali bi mi netko mogao pomoci ili napisati na owoj stranici ili poslati na face book ili na email adresi 😄 fb(slobodan tarzan ristic)slobodanristic93@hotmail.com,unapred hwala,nadam se da ce mi netko pomoci !!! 😄

miljkovic ljubisa

mica je najbolji

za 4o godina baveci se kuvarskim zanatom radeci u pedesetak restorana boljeg od micu nisam sreo.

abel

plava traka mića u orginalu

🙂🙁😠 Mića je u pravu i treba ga proglasiti za akademika gastronoma.DA JE DANASjoš deset takvih harali bi svetom

marko

Veoma je bitno to da li je plava traka modifikovana snicla, ili je karadjordjeva modifikovana traka. O cemu vi raspravljate, aman?! Samo je drugo meso, nas kajmak i drugi oblik... Inace je "sve" ostalo isto. Kakva glupost praviti takva poredjenja.

Danny

Kako ne zanate cjeniti svoje

Orginalnost nekog jela nije u tome odakle ono potice,vec nacin kako neka nacija kombinuje ukuse,mirise i sirovine.Xasor po Vasoj logici nijedan narod ne bi imao svoje nacionalno jelo . Svaki apsolutni svaki narod je usvajo uticaje drugih kultura.. i modifikaovao jela prema prostoru i obicajima u kojima zivi.
Da zakljucimo.Karadjordjeva snicla je srpsko nacionalno jelo jer samo ga Srbi prave od tih sirovina na takav nacin.
Ko ne zna da postuje i cijeni svoje a velica tudje ,tuzan je izdanak ljudskog roda
Recepti su Vam odlicni i samo nastavite tako.

sinisa

moji vojnicki dani

najlipse dane u mom vojnickom zivotu koji sam uzgred služio u kasarni Marsal Tito davne 1984 bili su moji izlasci u "grad".ja kao dalmoš nisam isao na spizu poput dalmatinskog podruma na lignje hobotnicu ili neku ribu,vec sam jedva cekao iziist Karađorđevu sniclu,,i jos uvijek nakon toliko godina sjecam se tog okusa .

Nena, "Villa Nevenka"

gde sve se jede karadjordjeva snicla

Karadjordjeva šnicla ili šnicla "Karadjordje", kako se prvobitno zvala se jede u svim srpskim i po nekom drugom restoranu. znači od Vankuvera (Kanada) u restoranu Dubrovnik, preko Evrope, Južnoafričke republike, do Singapura hotel "Glas" i Autsralije.
Karadjordjevu šniclu razlikuje od svih sličnih šnicli na svetu, kajmak. kajmak ne samo da daje specifričan ukus jelu, već znatno omekšava meso u koje je urolan. tj prilikom termičke obrade dolazi do hemiske reakcije, tada kiselina iz kajmaka "nagriz" meso i čini ga sočnim.
Greška je stavljati pored kajmaka i sir trapist.
U rangu "Karadjoredjve Šnicle" je specijalitet Miće Stojanovića, "Smederevsko djule"-posvećna Despotu Djurdju Brankoviću. Napravljen u obluku topovskog djuleta od mlevenog mesa, sa dodatkom kajmaka, koji se prilikom pripremanja skroz istop, a mlevenom mesu da specifičan ukus. Djule u tanjiru bude u obliku lopte i šupljo. Probala ja u restoranu "Mićina domaća kuhinja" u Zemunu, ul.Prvomajska 108c

Xrazor

Od Samuraja do Karadjordja

Ne skromno je tvrditi da Karađorđeva šnicla specificno autohtono srpsko jelo,
i svojatati stvari koje mi sa ovih prostora definitivno nismo izmislili.
Niti je nashe jelo sarma, ni pite, ni burek, nisu ni corbe, ni punjene paprike i tikvice,
sve to su jela koja se jedu vec stolecima na bliskom istoku od jordana preko sirije do turske.
Mića Stojanovic, doticni gospodin je samo dao ime
vec dugo vremena poznatom jelu sirom sveta..
Kijevski kotlet je izmisljen u FRANCUSKOJ a ime je dobio u New Yorku
Najslicnije jelo kijevskom kotletu je Plava traka (Cordon Bleu).
Dakle, Karađorđeva šnicla moze da zauzme svoje "originalno" pocasno mesto
tek iza Kijevskog kotleta i Plave trake.
CAK POSTOJI I SLICNO JAPANSKO JELO, ZOVE SE TONKATSU, I POTICE CAK IZ 19'tog VEKA!

zo_ra_ja

netacno

-Blue kordon iliti plava traka {punjene curece grudi kackavaljem i sunkom, uvaljane u prezlu i nisu valjkastog oblika, vec je to preklopljena snicla} i ona je modifikovana od Karadjordjeve snicle!!!

Stojan Bujaroski

karadjordjeva snicla

Svaka cast Mici on je otac ne samo ovoj snicli vec i svim pohovanim i punjenim jelima koja su se javila od ono doba pa na ovamo

sLAVICA

Neće biti da je tako. Milovan Mića Stojanović je bio i ostao VRHUNSKI KUVAR, radio je na elitnim mestima širom sveta, bio na brojnim takmičenjima, a „Karađorđevu šniclu” je lansirao 1957. godine.
Trebalo je u to vreme - komunizma, smisliti nacionalni specijalitet koji će biti prihvaćen u svetu. Mića se opredelio da to bude „Karađorđeva šnicla” po dinsatiji Karađorđević poznatoj u svetu
Šniclu je prelio tartar sosom koji simbolizuje lentu, a odozgo stavio krišku limuna sa šargarepom - Karađorđeva zvezda.
Na Svetskom prvenstvu u Luksemburgu 1986. godine je za „Njeguški stek” osvojio pehar i zlatnu medalju „pravdajući se ” da zlatna medalja ne znači da je prvak sveta u kuvanju već da je ona simbol dostigmutog umeća.

dujduj00

kako je nastala karadjordjeva snicla

po onome sto su nas ucili u skoli,karadjordjeva snicla treba da predstavlja tresnjev top,a kijevski kotlet nam je pogresno pokazan u skoli i bitno se razlikuje od onoga sto sam video u kijevu.

Vera

Kako je nastala Karadjordjeva šnicla

Karadjordjeva šnicla je modifikovana ‚‚Plava traka‚‚.

Flere artikler